Tvrđava Brod (spomenik nulte kategorije)

TvrđavaU Brodu, jednom od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granični prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovačke putove, Austrija u vremenu 1715.-1780. gradi veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi, koja zajedno s utvrđenim slavonskim baroknim gradovima Osijekom i Starom Gradiškom pripada velikom obrambenom sustavu na granici prema Turskom carstvu kojeg je u prvoj polovici 18. stoljeća koncipirao princ Eugen Savojski. Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari, njih 634 dnevno i još davali 53 konjske zaprege na dan za prijevoz materijala. Tvrđava pravilnog zvjezdolikog oblika koji je diktirao ravničarski teren zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom a bila je predviđena za smještaj 4.000 vojnika, većinom pješaka i 150 topova. Prema jednoj procjeni izdržljivosti brodske tvrđave, u slučaju klasične opsade i potpuno ispunjenih kanala neprijatelju bi trebalo deset dana pripreme za napad i 46 dana za zauzimanje čitave tvrđave. Tvrđava Brod zauzimala je oko 33 ha. Kako vojne vlasti nisu dozvoljavale gradnju kuća od čvrstog materijala, jer je čitav grad bio unutar dometa tvrđavskih topova, Brod je kroz cijelo 18. i veći dio 19. stoljeća bio grad malih drvenih kućica pokrivenih šindrom ili daskama. U slučaju turskog napada grad se trebao porušiti da artiljerija ima slobodan brisani prostor oko tvrđave. Iako kao vojna utvrda na granici tvrđava gotovo nikad nije bila u prilici dokazati i potvrditi svoju borbenu moć, na prohujalo vrijeme svakodnevnog vojničkog života koji se u njoj odvijao podsjećaju brojni sačuvani fortifikacijski objekti. Tvrđava Brod građena je prema Vaubanovom sistemu. U osnovi je kvadratnog oblika, a sistem obrambenih jaraka daje joj zvjezdoliki tlocrt. Imala je tri obrambena pojasa: unutrašnji, vanjski i južni, a štitila su ju i dva pojasa grabišta, u koja se voda dovodila iz obližnjeg potoka.

mt_ignore

TvrđavaJužna strana tvrđave posebno je ojačana utvrđenjem zvanim hornwerk jer u tlocrtu sliči na rogove (njem. horn - rog). Primarna zadaća hornwerka je topovima onemogućiti prijelaz Turaka preko Save, ali je unutar južnog obrambenog pojasa, do kraja 18. stoljeća sagrađeno više objekata poput zgrade zapovjednika tvrđave u kojoj je danas sjedište Osnovne glazbene škole Ivana Zajca, časničkog paviljona u kojem se danas smjestila gradska uprava, stana tvrđavskog kapelana (u kojemu je danas Turističko-informativni centar Turističke zajednice), zapovjednikove kuhinje, kolarnice i štale, dok su slobodni prostori korišteni za voćnjake, vrtove i parkove. Unutrašnji, središnji dio tvrđave, kvadratnog je oblika, a čine ga četiri bastiona povezana bedemima. Bastioni-peterokutna utvrđenja građena od zemljanih naboja, a s vanjske strane ozidana ciglom, organizirani su za posljednji otpor od neprijatelja i s njih se mogao nadzirati prostor ispred tvrđave, braniti vanjske bedeme i susjedni bastion. U svrhu obrane, na bastionima su, osim 46 cm visokih platformi za topove, bile smještene i po 4 stražarnice. Između svaka dva bastiona su kurtine - glavni bedemi. Zidani su ciglom a s gornje strane je zemljani nadsloj po kome vodi obrambeni put. U unutrašnjosti kurtina su prostori za smještaj ljudi i municije te radionice neophodne za funkcioniranje tvrđave a po sredini prolazi. U obnovljenoj kovačnici smještenoj u zapadnoj kurtini posjetitelje tvrđave danas dočekuje kostimirani kovač.

TvrđavaUnutar središnjeg dijela je kavalir - masivni, ciglom zidani jednokatni objekt u obliku potkove. U unutrašnjosti kavalira nalazilo se čak 108 velikih prostorija jednakih tlocrtnih dimenzija-kazamata, koje su služile za logističke potrebe vojske, dakle za smještaj vojnika, artiljerijske radionice, kolarnicu, bravarnicu, oružarnicu, spremište oružja, pekaru, spremište za namirnice, bolnicu, ljekarnu. U obnovljenom dijelu jugozapadnog dijela kavalira, na bruto površini od 1.800 četv. m danas se smjestila se jedinstvena Galerija Ružić s prvim stalnim postavom suvremene hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. U Galeriji se može razgledavati više od 400 umjetnina iz vrijedne zbirke hrvatskog kipara i slikara, Branka Ružića, rođenjem Brođanina (Slavonski Brod, 1919. - Zagreb 1997.), te njegovih suvremenika i prijatelja. U izložbenom salonu Galerije se, uz kostimirane lutke graničarskih vojnika u prirodnoj veličini, nalazi i maketa tvrđave koja u potpunosti dočarava vojnički život na granici Austro-ugarskog carstva u 18. i početkom 19. stoljeća. U centru tvrđavskog trga, sve do 1947. stajala je barokna tvrđavska crkva Sv. Ane, koju su s južne strane zatvarale dvije zgrade - Slavonska kasarna koja je obnovljena te je danas u njoj sjedište Klasične gimnazije Fra Marijana Lanosovića i kasarna štaba. Upravo na tvrđavskom trgu organizirane turističke grupe, prethodno najavljene u Turističkoj zajednici imaju prigodu nazočiti "living history" programima u kojima sudjeluju posebno angažirani pojedinci kostimirani u odore husara 12. Slavonske husarske regimente iz druge polovice 18. stoljeća, kao i drugi likovi iz tvrđavske prošlosti poput tvrđavskog zapovjednika i pisara, tvrđavskih stražara i zanatlija i dr.

mt_ignore

BastionVanjski obrambeni pojas činili su revelini - trokutasta utvrđenja koja štite glavne bedeme i onemogućavaju neprijatelju pristup tvrđavi. Svi su od zemljanog naboja, s vanjske strane ozidani ciglom. Unutar bedema zapadnog i istočnog revelina su reduiti - peterokutna utvrđenja koja su služila kao priručna spremišta baruta i puškarnice. Brodska tvrđava je naglim razvojem opsadne tehnike izgubila već od sredine 19. stoljeća svoju obrambenu zadaću. Od tada se Brod na Savi počinje intenzivno razvijati, a stari drveni Brod nestaje. Devastacija tvrđave Brod nastavlja se tijekom 20. stoljeća. Pojedine objekte ruši sama vojska kao neupotrebljive, a prije napušteni i neodrživi objekti sami se urušavaju i propadaju. Nakon 1945. godine sve do Domovinskog rata devedesetih godina 20. stoljeća tvrđava služi za smještaj vojnika Jugoslavenske narodne armije. Danas tvrđava Brod, spomenik nulte kategorije i jedinstven i monumentalan primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18. stoljeća u Slavoniji, pripada gradu Slavonskom Brodu koji je odlučno krenuo u njezinu revitalizaciju.

 

  Konjanici Kapelanov stan
    
Nalazite se ovdje: Naslovnica KULTURA I OBRAZOVANJE Tvrđava Brod Tvrđava Brod (spomenik nulte kategorije)